Umjetna inteligencija utjecat će na 40 radnih mjesta % diljem svijeta

Nalazimo se na pragu tehnološke revolucije koja bi mogla ubrzati produktivnost, potaknuti rast i povećati prihode diljem svijeta. Međutim, oni također mogu zamijeniti poslove i povećati nejednakost.

Brzi napredak umjetne inteligencije osvojio je svijet, izazvao uzbuđenje i zabrinutost te pokrenuo važna pitanja o njezinom potencijalnom utjecaju na globalno gospodarstvo. Neto učinak je teško predvidjeti, budući da će umjetna inteligencija utjecati na gospodarstva na složene načine. Sa sigurnošću možemo reći da ćemo morati formulirati niz politika koje će nam omogućiti sigurno korištenje velikog potencijala umjetne inteligencije za dobrobit čovječanstva.

Promjena prirode posla

U novoj analizi Međunarodni monetarni fond (MMF) ispituje potencijalni utjecaj umjetne inteligencije na globalno tržište rada. Mnoga su istraživanja predviđala vjerojatnost da će umjetna inteligencija zamijeniti radna mjesta. Međutim, znamo da će u mnogim slučajevima korisničko sučelje vjerojatno nadopuniti ljudski rad. Analiza Međunarodnog monetarnog fonda pokriva obje sile.

Nalazi su iznenađujući: gotovo 40 posto radnih mjesta u svijetu izloženo je umjetnoj inteligenciji. U prošlosti su automatizacija i informacijska tehnologija općenito utjecale na rutinske zadatke. Jedna od stvari koja razlikuje UI je njegova sposobnost da utječe na visokokvalificirane poslove. Stoga se razvijena gospodarstva suočavaju s većim rizicima zbog umjetne inteligencije - ali i s većim; prilike za iskorištavanje njegovih prednosti – u usporedbi s tržišnim gospodarstvima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju.

Za razvijena gospodarstva, MMF predviđa da umjetna inteligencija može utjecati na približno 60 posto radnih mjesta. Otprilike polovica izloženih poslova može imati koristi od uključivanja umjetne inteligencije, što povećava produktivnost. Za drugu polovicu, UI aplikacije mogu obavljati ključne zadatke koje trenutno obavljaju ljudi, što bi moglo smanjiti potražnju za radnom snagom, što bi rezultiralo nižim plaćama i manjim brojem zaposlenih. U najekstremnijim slučajevima neki od tih poslova mogu nestati.

S druge strane, očekuje se da će na tržištima u razvoju iu zemljama s niskim primanjima izloženost UI iznositi 40 odnosno 26 posto. Ovi nalazi sugeriraju da se gospodarstva s tržištima u nastajanju i gospodarstva u razvoju suočavaju s manje izravnih poremećaja od umjetne inteligencije. Istodobno, mnogima od tih zemalja nedostaje infrastruktura ili kvalificirana radna snaga za iskorištavanje prednosti umjetne inteligencije, povećavajući rizik da bi tehnologija s vremenom mogla povećati nejednakost među zemljama.

UI bi također mogao utjecati na nejednakost prihoda i bogatstva u zemljama. Možda ćemo vidjeti polarizaciju unutar dohodovnih klasa, s povećanjem produktivnosti i plaća radnika koji mogu iskoristiti AI, dok će oni koji to ne mogu zaostajati. Istraživanja pokazuju da umjetna inteligencija može pomoći manje iskusnim radnicima da brže povećaju svoju produktivnost. Mlađim radnicima može biti lakše iskoristiti prilike, dok će se starijim radnicima teško prilagoditi.

Učinak na dohodak uvelike će ovisiti o tome u kojoj će mjeri UI nadopunjavati radnike s visokim primanjima. Ako UI značajno nadopunjuje radnike s višim primanjima, to može dovesti do nerazmjernog povećanja njihovih prihoda. Osim toga, povećanje produktivnosti tvrtki koje usvajaju umjetnu inteligenciju vjerojatno će povećati kapitalne povrate, što bi također moglo koristiti osobama s visokim primanjima. Oba fenomena mogu povećati nejednakost.

Prema većini scenarija, AI će vjerojatno povećati ukupnu nejednakost, što je zabrinjavajuće. trend s kojim se kreatori politika moraju proaktivno pozabaviti kako bi spriječili tehnologiju da dodatno poveća društvene napetosti. Od ključne je važnosti da zemlje uspostave sveobuhvatne mreže socijalne sigurnosti i ponude programe prekvalifikacije za ranjive radnike. Time možemo učiniti prijelaz na umjetnu inteligenciju inkluzivnijim, zaštititi sredstva za život i ograničiti nejednakost.

Uključujeprijemnik svijet koji pokreće umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija se iznimnom brzinom ugrađuje u poslovanje diljem svijeta, što samo dodatno ukazuje na to da kreatori politika moraju djelovati.

Kako bi pomogao zemljama u formuliranju pravih politika, MMF je razvio Indeks spremnosti za umjetnu inteligenciju koji mjeri spremnost u područjima kao što su digitalna infrastruktura, ljudski kapital i politike tržišta rada, inovacije i ekonomska integracija te propisi i etika.

Komponenta politike ljudskog kapitala i tržišta rada, na primjer, procjenjuje elemente kao što su godine školovanja i mobilnost na tržištu rada, kao i udio stanovništva uključenog u mreže socijalne sigurnosti. Komponenta propisa i etike procjenjuje prilagodljivost pravnog okvira zemlje digitalnim poslovnim modelima.

Na temelju indeksa zaposlenici MMF-a ocijenili su spremnost 125 zemalja. Nalazi pokazuju da su bogatije ekonomije, uključujući razvijene i neke ekonomije u razvoju, općenito bolje pripremljene za uvođenje umjetne inteligencije od zemalja s niskim dohotkom, iako postoje značajne razlike među zemljama. Singapur, Sjedinjene Američke Države i Danska ostvarili su najviše ocjene indeksa na temelju dobrih rezultata u sve četiri praćene kategorije.

Na temelju nalaza Indeksa spremnosti za umjetnu inteligenciju, razvijena gospodarstva trebaju dati prioritet inovacijama i integraciji umjetne inteligencije te u isto vrijeme razviti jake regulatorne okvire. Ovaj će pristup potaknuti sigurno i odgovorno okruženje korisničkog sučelja i pomoći u održavanju povjerenja javnosti. Za gospodarstva s tržištima u nastajanju i gospodarstva u razvoju prioritet bi trebao biti postavljanje čvrstih temelja uz ulaganja u digitalnu infrastrukturu i digitalno osposobljenu radnu snagu.

Doba umjetne inteligencije je pred nama i još uvijek je u našoj moći osigurati da ona svima donese prosperitet.