Prema više od polovice tvrtki u sektoru ugostiteljstva i smještaja, digitalna transformacija nije bitna

Više jer su dvije petine tvrtki plaćale online oglašavanje

U djelatnostima ugostiteljstva i smještaja (I55 prema SKD 2008) u 2023. godini 66 zaposlenika % i samozaposlenih osoba imalo je pristup internetu u službene svrhe (u EU-27: 51 %). Najveći udio (37 %) tvrtki iz ove djelatnosti koristio je fiksne internetske veze s najvećom ugovorom zajamčenom brzinom od najmanje 30, ali manjom od 100 Mbit/s. Na 17 %, ova vrijednost je bila 1 Gbit/s ili više.

Digitalizacija turizma važna je za povećanje dodane vrijednosti i njegovu održivu transformaciju. Podaci i njihova upotreba također igraju ključnu ulogu – za donošenje odluka i razvoj novih usluga.

Tvrtke s 10 ili više zaposleni i samozaposleni, aktivni u promatranim djelatnostima, također su tijekom 2023. godine koristili internet u sljedeće svrhe:

• 90 % imalo je web stranicu (u EU-27: 94 %). 31 % je na njemu oglašavao slobodna radna mjesta ili omogućio elektroničko podnošenje molbi za posao. Na 71 %, sadržaj na web stranici bio je dostupan u više Jezici.
• 80 % tvrtki imalo je profil na društvenim mrežama (u EU-27: 85 %): 80 % na društvenim mrežama (npr. Facebook, LinkedIn), 55 % na web stranicama za dijeljenje multimedijskog sadržaja (npr. YouTube, Instagram, TikTok, Snapchat) i 5 % blog ili mikroblog (npr. X, Blogspot). 67 % tvrtki koristilo se društvenim medijima za razvoj cjelokupnog imidža tvrtke ili za reklamiranje proizvoda ili usluga.
• 44 % tvrtke platile su online oglašavanje, npr. oglasi na internetskim tražilicama, društvenim medijima (npr. na Googleu, Facebooku, YouTubeu) ili na drugim web stranicama. 42 % je koristio metodu koja se temelji na sadržaju web stranice ili traženim ključnim riječima (kontekstualno oglašavanje), 30 % metodu koja se temelji na praćenju geolokacije internetskih korisnika i 17 % metodu koja se temelji na praćenju prošlih aktivnosti ili internetskog korisničkog profila.

Zaposlenici su najčešće provodili analitiku podataka na podacima iz transakcijskih evidencija

Usluge računalstva u oblaku zakupilo je 38 % tvrtki (u EU-27: 46 %). 30 % iznajmljeni sigurnosni softver (antivirus, VPN), 27 % uredski softver (uređivač riječi, proračunske tablice), 26 % e-pošta, 19 % pohrana datoteka (sve vrste datoteka, kopije datoteka tvrtke) i financijsko računovodstveni softver i 16 % usluge hostinga baze podataka tvrtke.

Digitalizacija poslovnih procesa i korištenje podataka:

• Petina poduzeća koristila je softversko rješenje ERP (Enterprise Resource Planning) za razmjenu informacija između različitih područja rada (u EU-27: 36 %).
• 14 % koristilo je softver za upravljanje odnosima s kupcima (CRM – Customer Relationship Management) (u EU-27: 35 %).
• U 13 % tvrtki zaposlenici su vršili analitiku podataka (u EU-27: 34 %). U slučaju 13 tvrtki % to se temeljilo na podacima iz evidencije transakcija (podaci o prodaji, plaćanjima, npr. podaci iz ERP-a, o online prodaji), 11 % provodi analitiku podataka o kupcima (npr. podaci o kupnjama kupaca, o njihovoj lokaciji , preferencije, dana mišljenja ili pretraživanja) i 5 % o podacima s društvenih medija.
• 4 % poduzeća koristila su rješenja poslovne inteligencije (BI) (u EU-27: 16 %).

Nedostatak znanja u tvrtki među glavnim razlozima nekorištenja tehnologija umjetne inteligencije

3 % tvrtki koristilo je tehnologije umjetne inteligencije (AI) (u EU-27: 6 %). Najčešće korištena UI tehnologija bila je prepoznavanje objekata ili ljudi na temelju slike, npr. proizvod, otisak prsta, lice, prepoznavanje predmeta (3 %). UI se najčešće koristio za zaštitu i sigurno korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije (80 % tvrtki koje su koristile UI).

Među tvrtkama koje ne koriste UI (97 %), 11 % već je razmotrilo mogućnosti njegove uporabe. Među najčešćim razlozima nekorištenja svi su naveli: nedostatak odgovarajućeg znanja u tvrtki, nekompatibilnost s postojećim softverom ili sustavima, zabrinutost u vezi s kršenjem zaštite podataka i privatnosti te nejasne pravne posljedice, npr. o odgovornosti za štetu nastalu uporabom umjetne inteligencije. 94 % navela je probleme s dostupnošću ili kvalitetom potrebnih podataka, 56 % etičkih problema, a polovica je navela pretjerane troškove. 44 % tvrtke smatraju da im UI tehnologije nisu korisne.

Više prihod generiran rezervacijama putem online booking platformi nego putem vlastite web stranice

U 2022. godini 56 % tvrtki u djelatnosti I55 ostvarilo je prihod od internetske prodaje – rezervacije primljene putem interneta (u EU-27: 72 %): 44 % putem web stranice vlastite ili matične tvrtke (u EU-27: 63 %) i 54 % putem online platformi za rezervacije (u EU-27: 61 %).

Godine 2022. tvrtke su ostvarile 14,2 % svojih prihoda (bez PDV-a) putem internetske prodaje: 7,0 % putem vlastite web stranice ili web stranice matične tvrtke i 7,2 % putem online booking platformi. 5,0 % prihoda ostvareno je rezervacijama primljenim iz Slovenije, 6,8 % iz zemalja članica EU i 2,4 % iz ostalih zemalja.

Više jer polovica tvrtki smatra da digitalna transformacija nije bitna za uspješno poslovanje

U 2023. godini gotovo tri četvrtine tvrtki u ugostiteljstvu i smještaju susrelo se s različitim problemima u digitalnoj transformaciji poslovanja (72 %).

Na 51 % nije bilo moguće brzo se prilagoditi promjenama u okolini, npr. nije bilo moguće eksperimentirati s korištenjem digitalnih tehnologija, 49 % tvrtki nema financijskih sredstava, 46 % tvrtki nema odgovarajućeg osoblja ili vještina u ovom području, ili vodeće osoblje odgovorno za ključne procese nema dovoljno znanja o tehnologijama digitalnih mogućnosti. U 43 poduzeća % poslovni procesi unutar poduzeća nisu povezani.
Više više od polovice (56 %) tvrtki smatra da digitalna transformacija nije nužna za uspješno poslovanje tvrtke.

Među zaposlenicima u ugostiteljstvu dominiraju oni s osnovnim digitalnim vještinama

Godine 2023. 47 % osoba u dobi od 16– godina imalo je barem osnovne digitalne vještine. Među zaposlenima u području I Ugostiteljstvo (I55 i I56 prema SKD 2008.) bilo je 52 djelatnika % (u EU-27: 58 %). U 21 % većina ovih vještina bila je vrlo dobro razvijena (u EU-27: 26 %), 31 % imao je osnovne (u EU-27: 32 %), 23 % bila su manjkava (u EU-27: 20 %) , 14 % skromna (u EU-27: 12 %) i 3 % vrlo skromna digitalna većina (u EU-27: 5 %). 8 zaposlenika % u ovom području nije imalo digitalne vještine (u EU-27: 5 %).